U pograničnom pojasu naselja depopulacija je također temeljni demografski proces koji je zahvatio 72,3% naselja, a u najužem pojasu broj stanovnika smanjio se za 8,6%, dok je depopuliralo 77,1% naselja. Analiza sastavnica pokazala je kako se ukupna depopulacija javlja pod dominantnim utje- cajem iseljavanja, tj. Ukupno kretanje stanovništva analizirano je na svim razinama, a kod pograničja u cjelini te JLS-a razmatrane su i komponente (prirodno i mehaničko kretanje). Demogeografski pristup izdvojio je tri razine analize: pograničje u cjelini, općine/gradovi koji izlaze na granicu te pogranična naselja, unutar kojih su posebno razmatrana najuža pogranična naselja koja neposredno dotiču granicu. Pogranično po- dručje izdvojeno je na temelju jedinica lokalne samouprave (JLS), tj. Pristup analizi je demogeograf- ski, stoga je naglasak na prostornoj analizi demografskih podataka. Rad se bavi demografskim procesima u hrvatskome pograničnom području tijekom posljednjega međupopisnog razdoblja 2001.
Njihova analiza, ki je cilj pričujočega prispevka, omogoča pogled v prostorsko strukturo junaškega mita in v imaginarij o tem lokalnem ljudskem junaku, ki je še danes navzoč v identifikacijskih strategijah prebivalcev doline na obeh straneh meje. S po-tjo, to je življenjem in junaštvi Petra Klepca, se povezujejo mnogi kraji, imena naselij, mikrotoponimi in lastna imena v dolini zgornje Kolpe in Čabranke pa tudi širše. Iz te skrivnostne avanture se vrne spremenjen, nava-dno obdarjen z močjo, da pomaga sočloveku (Campbell 2007: 48). Tam sreča nadnaravne sile, se z njimi bojuje in dose-že odločilno zmago. To pomeni da, junak odide iz vsakdanjega sveta na pot v območje nadnaravnih čudes. Na obeh straneh meje kroži precej med seboj podobnih zgodb, ki povečini sledijo cikličnemu vzorcu potovanja arhe-tipskega junaka oziroma monomitu, kakor ga je definiral Joseph Camp-bell. O Petru Klepcu, junaku z nadnaravno močjo, zaščitniku šibkih in borcu proti Turkom, Ogrom in psoglavcem se v slovensko-hrvaškem obmej-nem prostoru v dolini zgornje Kolpe in Čabranke še vedno ohranja lo-kalna pripovedna tradicija.
This can explain that nowadays the quoted sectors are least disputable in the boundary demarcation of the two sovereignties.
Consequently, in spite of disputes in particular historical periods about the researched area's state and property appurtenance, the border has a centuries-old continuity. Evolutionally, the border and borderland developed from terra nullius, frontier, and, finally, since the 16th century, have become a boundary line on the rivers Kupa and Čabranka, and since 1816, on Žumberak. Therefore, the boundary line is subsequent and co-operative here. Besides natural favours (the boundary line runs over the top ridges of the mountain massif of Žumberak/Gorjanci, as well as along the river flows), one must point out the fact that it is adapted to spatial organization of the borderland. This can be also concluded for the analyzed sectors which are tied with the Žumberak Mountain and the Kupa and Čabranka River valleys. Although natural basis cannot be a decisive criterion in defining borders, historical and politico-geographic development of the researched area reveals that natural bounds have been considerably used in the boundary demarcation between the Republic of Croatia and Republic of Slovenia.
0 kommentar(er)
